Osnovna škola Obrovac

U srijedu 22. ožujka Knjižnica i čitaonica POU Obrovac ugostila je našeg poznatog i opjevanog meteorologa Zorana Vakulu. Predstavio je svoje meteoslikovnice „Vremenaste priče“ učenicima razredne nastave naše škole na vrlo zanimljiv način.

Vakula je rakao da meteorolozi proučavaju vrijeme i nevrijeme. Kazao je da kiša nije loše vrijeme, ona nam je potrebna. Pričao je o utjecaju bure i juga na organizam. Najjači udar bure dosezao je više od 340 km/h. Na Masleničkom mostu zabilježen je najjači udar vjetra od 248 km/h. U svojoj slikovnici „Vjetropirasta“ upoznaje nas s hrvatskim nazivima za vjetrove kao što su garbin, lebić, tramontana…  Vjetropirast znači lakomislen, svojeglav. Upravo takav je i vjetar, zrak koji mijenja položaj. Lagani vjetar je lahor ili povjetarac. Koristi vjetra su mnogostruke, pokreće vjetrenjače, mlinove, služi za jedrenje bilo na moru ili u zraku, za puštanje zmajeva i sl. Učenici su doznali da vjetar više puše na većoj visini u manje naseljenim krajevima. Bura je najjača na spoju kopna i mora i to dok se spušta niz planinu, usporedio je to sa spuštanjem niz tobogan.

Zašto pada kiša? Vodena para se gomila, kapljice se skupljaju na prašinu u zraku, otežavaju i padaju. Snijeg je vodena para koja se pretvara u kristaliće. Ne postoje dvije iste pahulje, a najveća pahulja je bila velika 38 cm. Snijeg i kiša su korisni, ali mogu stvoriti probleme. Najviše snijega je izmjereno na Zavižanu, 322 cm. Snježni zapuh može zaustaviti vlak, kao u romanu „Vlak u snijegu“ Mate Lovraka. Učenici su doznali zašto prvo vidimo svjetlost pa onda čujemo grmljavinu, što su tornado i pijavica, postoji li kiša riba, što su oborine, a što padaline. Sve padaline su i oborine, ali nisu sve oborine padaline. Rosa, mraz i inje nisu padaline nego samo oborine jer se stvaraju pri tlu.

Djeca su meteorologu Vakuli postavljala pitanja na koja je spremno odgovarao: kako zna kad će padati kiša, je li zanimljivo biti meteorolog, kolika je najniža temperatura izmjerena u Hrvatskoj, zašto u Obrovcu 11 godina nije pao snijeg koji se zadržao. Na pitanje koliko je imao godina kad je odlučio biti meteorolog rekao je da je u školi najviše volio matematiku i informatiku, a profesorica u srednjoj školi ga je uputila da studira fiziku. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, u svojoj 21. godini, odlučio je da će biti meteorolog. Međutim, kad mu je četvrtaš Mate postavio pitanja poput: je li vidio loptastu munju, što su četvrtasti valovi, kako se mjeri strujanje zraka... iako je na sva spremno odgovorio, rekao je: „Čekaj malo, osjećam se kao da polažem ispit na fakultetu.“

Odgovore na sva pitanja o vremenu možete pronaći u seriji meteoslikovnica „Vremenaste priče“: „Vjetropirasta“, „Oblačasta“, „Sunčasta“, „Pahuljasta“, a u pripremi je i najnovija, „Kapljičasta“.

FOTO GALERIJA