Učenici 7. razreda, Katja, Teodora, Mikea i Jakov, pod mentorstvom stručnih suradnica knjižničarke i pedagoginje, uključeni su u provedbu Projekta građanin. Svrha projekta jest potaknuti učenike na aktivno građanstvo kroz prepoznavanje društvenog problema, njegovo demokratsko razmatranje te predlaganje mogućih rješenja u suradnji s učiteljima, roditeljima i stručnjacima.
Tema našeg projekta odnosi se na nezdravu prehranu i utjecaj reklama na prehrambene navike djece i mladih, a nosi naziv „U mreži nezdrave hrane“. Primijetili smo da djeca često ne znaju razlikovati nutritivno bogatu od nutritivno siromašne hrane. Zbog brojnih reklama i privlačnih pakiranja lako biramo slatkiše, grickalice te gazirana i energetska pića, a rijetko razmišljamo o tome kako takva prehrana utječe na naše zdravlje. Također nas zabrinjava kvaliteta školske marende te velika količina reklama za hranu na televiziji, internetu i društvenim mrežama.
Kako bismo se što bolje upoznali s problemom, odlučili smo prikupljati i proučavati ambalažu proizvoda koje naši vršnjaci konzumiraju, pratiti reklame u medijima, proučavati zakonodavstvo, učiti o poremećajima prehrane te razgovarati s učiteljima i roditeljima. Doznali smo da u Hrvatskoj postoje različiti zakonski okviri i regulative koji se odnose na zaštitu djece u ovom kontekstu, kao što su Zakon o zaštiti potrošača, Zakon o hrani i Zakon o oglašavanju.
Razgovarali smo s ravnateljem o mogućim poboljšanjima školske prehrane. Pojasnio nam je da je trenutačno najveći problem to što je naša škola dislocirana te ima još tri udaljene područne škole, pa predviđena sredstva ne mogu pokriti troškove dobavljača. Također, trenutačno ne postoji mogućnost dobivanja školske kuhinje jer nemamo prostora za dogradnju školske zgrade.
Kontaktirali smo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji je nedavno u medijima predstavio rezultate istraživanja o oglašavanju hrane u blizini škola. Odgovor smo zaprimili od dipl. ing. Ivane Šimić, nutricionistice i voditeljice Odsjeka za pravilnu prehranu HZJZ-a, koja nam je poručila:
„Hrana nije neprijatelj niti nagrada – ona je naš saveznik. Daje nam energiju za učenje, sport, koncentraciju i dobro raspoloženje. Ne trebate jesti ‘savršeno’, nego raznoliko, redovito i svjesno. Hranu ne treba dijeliti na zdravu i nezdravu, nego na nutritivno bogatu i nutritivno siromašnu. Nutritivno bogata hrana daje puno korisnih tvari u odnosu na količinu energije (kalorija). Sadrži vitamine, minerale, vlakna, kvalitetne proteine i zdrave masti. Primjeri su voće, povrće, mahunarke (leća, slanutak, grah), orašasti plodovi, jaja, riba, meso, jogurt i cjelovite žitarice. Nutritivno siromašna hrana daje puno energije (šećera, masti ili soli), ali malo vitamina, minerala i vlakana. Primjeri su slatkiši, pića s dodanim šećerom ili sladilima, čips, pekarski proizvodi od bijelog brašna i brza hrana. To ne znači da je neka hrana ‘zabranjena’, ali je važno koliko često i u kojoj količini je konzumiramo.“
Projekt još traje, a rezultate našeg rada predstavit ćemo uskoro na Županijskoj smotri iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja – Projekt građanin.
Jelena Gnjidić, Dijana Marić
